NE TREBA KRIVCE TRAŽITI U LJEKARIMA KAO NOSIOCIMA SISTEMA. RJEŠENJE TREBA TRAŽITI U ADEKVATNOJ ORGANIZOVANOSTI SISTEMA
Novi predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore i hirurg u Opštoj bolnici na Cetinju Mihailo Babović kazao je za "Dan" da Crna Gora zaostaje za propisanim standardima Evropske unije po broju ljekara i medicinskog osoblja, a problemi sa kojima se susrijeću zaposleni mnogobrojni su zbog nedovoljnog ulaganja u opremu.
Poboljšanja stvari u sistemu spram naše veličine moraju biti realistična kako bi usluge koje pružamo bile kvalitetne i po standardima moderne medicinske nauke. Takođe, za ostale usluge koje zahtijevaju naročitu opremljenost, a i obučenost, a veoma su skupe za naša skromna budžetska odvajanja, rješenja treba tražiti u saradnji sa drugim zdravstvenim sistemima i vidjeti koliko sve to košta. Zapravo, potrebna je jedna ozbilja i sveobuhvatna analiza da pacijent, a svako od nas će u jednom trenutku to biti, ima adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu po standardima moderne Evrope. Problemi sa kojima se sreću ne samo ljekari, već svi zdravstveni radnici, mnogobrojni su, samo je ovo pitanje dovoljno za čitav intervju... Uvećanje zarada zdravstvenim radnicima umnogome će pomoći njihovom socijalnom statusu i to je veoma bitan momenat. Osim humanosti, koja ne smije biti upitna, svi mi uposleni u sistemu smo profesionalci i živimo od svog rada i adekvatnih plaćanja. Ali, sistem ne možemo posmatrati odvojeno od uslova rada, prostornih kapaciteta i opremljenosti, kao i obučenosti zdravstvenih radnika. Sve to predstavlja jednu cjelinu koja je nedjeljiva i čini zadovoljnog pacijenta, a samim tim i zadovoljnog zdravstvenog radnika, koji u svemu tome ne smije puno da zaostaje za svojim kolegama iz zemalja EU – rekao je Babović.
On je istakao da će uvijek biti na strani onih koji konstruktivno ukazuju na nešto što nije dobro.
– Ne treba tražiti krivce u ljekarima kao nosiocima sistema. Rješenje treba tražiti u adekvatnoj organizaciji sistema, a zna se ko taj sistem organizuje, planira i čini funkcionalnim. Često su pojedine "reforme" koje su davno započete, a do današnjeg dana nijesu završene, kako na primarnom i sekundarnom nivou, tako i na tercijalnom nivou zdravstvene zaštite, a ne treba zaboraviti ni reformu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, kao i u stomatologiji. Zapravo, svi pobrojani nivoi moraju funkcionisati kao jedan, a ne kao zasebni, što, kako smatram, u ovom, a ni u ranijem periodu, nije bio slučaj – zaključio je Babović.